Zemljopis

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koji odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka, te Apeninskog gorja od Dinarskog gorja.

Površina mu iznosi 138 595 km2, duljina 870 km, prosječna širina 159, 3 km, prosječna dubina 173 m.

Jadran je najseverniji rukavac Mediterana, koji je s njim spojen preko Otrantskih vrata (morski prolaz između Jadranskog i Jonskog mora).

Države na obalama Jadranskog mora su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Italija i Slovenija.

U Jadranu se nalazi preko 1300 otoka, većinom smješteni na istočnoj strani, tj. hrvatskoj obali.

Dijeli se na tri bazena, sjeverni koji je najplići i južni koji je najdublji, s najvećom dubinom od 1233 metra.

Jadransko more je pretežno zatvoreno more povezano s Jonskim morem i preko njega Sredozemnim morem.

Granica Jadranskog i Jonskog mora su Otrantska vrata široka 75 km između Italije i Albanije.

Jadransko more je pretežno pitko. Sjeverno od Pule mu dubina ne prelazi 50 m, a sjeverno od Zadra 100 m- taj prostor za vrijeme ledenog doba bio na kopnu.

U južnom dijelu Jadranskog mora se nalazi udubina u kojoj dubine naglo padaju (najveća dubina je 1233 m).

Istočna obala Jadranskog mora, osobito njezin hrvatski dio, izrazito je razvedena dok je zapadna (talijanska) obala mnogo ravnija.

Također je istočna obala izrazito visoka – uz obalu se pružaju planine, osim u prostoru zapadne Istre, zadarskog zaleđa, dijela crnogorske obale te albanske obale.

S druge strane, talijanska obala je pretežno niska.

Razvedenost obale je posljedica potapanja planinskih reljefnih oblika zbog otapanja leda nakon ledenog doba (tada se je razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi).