Jadransko more prodire duboko na sjever u europsko kopno, zbog čega ima veliko prometno značenje. Gusto naseljen i privredno razvijen srednjoeuropski prostor ima preko Jadrana najkraću vezu sa Sredozemljem te s azijskim i afričkim zemljama. Zbog toga je najvažniji uzdužni prometni pravac, a promet između istočne i zapadne obale uglavnom je od turističkoga značenja.
Najpovoljniju vezu srednje Europe s Jadranom omogućuje 609 m visok prijelaz preko Postojnskih vrata; njime je već 1857. prošla željeznička pruga Beč–Trst (1873. na tu je prometnicu priključena Rijeka, koja je iste godine dobila i željezničku vezu s Budimpeštom).
U krajnjem sjevernom dijelu Jadrana, gdje se kopneni putovi iz srednjoeuropskog zaleđa sastaju s morskim putem, nalaze se tri glavna lučka i gradska središta; preko Trsta, Venecije i Rijeke obavlja se najveći dio jadranskoga pomorskog prometa i glavnina tranzita.
Iako je Italija više usmjerena prema Tirenskomu moru (među 12 talijanskih vodećih luka samo su tri na jadranskoj obali), talijanske jadranske luke po opsegu prometa znatno nadmašuju luke istočnoobalnih država (Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Albanija). Na istočnoj obali Jadrana najveća je luka Rijeka s 10 mil. t tereta godišnje.
Jadransko more 