Životinje

Bodljikavi volak

Vrsta jestivog morskog puža, zastupljenog i u Jadranu. Poznat je od davnina. Korišten je kao sirovina za proizvodnju skupocjene purpurne boje, kao uljanica  i u prehrani, a u moderno doba i kao suvenir te kao mamac u športskom ribolovu.

Strvinar je, lovac i kanibalistička vrsta. Posebnim cjevastim organom, uz pomoć sumporne kiseline, buši ljušturu školjkaša da bi došao do mesnog dijela. Najčešće je prikriven algama po kućici. U Jadranskom moru živi osam vrsta volaka – kvrgavi volak, bodljikavi volak, Sowerbyiev volak, volak iz Blainvillea, Edwardsov volak, rebrasti volak.

Dobri dupin

Vrsta je dupina koja živi i u Jadranu. Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina. Opažanja i bilježenje pojavljivanja kitova u Jadranu datiraju od sredine 19. stoljeća pa i ranije. Koliko nam je poznato do sada je u Jadranu zabilježeno opažanje ukupno deset ili jedanaest vrsta kitova.

No od svih njih samo su dvije vrste dupina – dobri dupin (Tursiops truncatus) i kratkokljuni obični dupin (Delphinus delphis) – naše zavičajne vrste, vrste koje su se u Jadranu razmnožavale i koje su se mogle često susresti. Na žalost, danas se taj broj još smanjuje jer se obični dupin smatra regionalno izumrlom vrstom u sjevernom Jadranu. Ostale vrste većinom su stanovnici Mediterana koji u Jadran povremeno zalutaju. Stoga je većina naših susreta na moru upravo s dobrim dupinima.

Prstac

Školjkaš iz porodice dagnji. U Hrvatskoj je poznat i pod nazivima datala, datul, datula, datulj, kamotočac, morska datula i prstić. Prstac je duguljasti školjkaš ovalnog valjkastog oblika, prosječne dužine oko 9 cm, može rasti i do 15 cm, simetričnih ljuštura koje su izvana kestenjaste boje i prošarane elipsastim krivuljama koje poput godova označavaju godine prstaca. Prosječna težina prstaca je oko 2 dekagrama, a može težiti i do 10 dag. Živi u kolonijama u kojima može biti do 300 jedinki po metru kvadratnom.

Sredozemna medvjedica

vjerojatno najrjeđi perajar, ali i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu. Dio je porodice pravih tuljana (Phocidae). Rasprostranjena je ograničeno na Antlantiku, oko Madeire i Kanarskih otoka, a najviše uz obale i otoke Sredozemnog mora. U Jadranskom moru je poznata od najstarijih vremena, pa su joj različiti narodi i autori nadjenuli i različita imena kao dalmatinska medvjedica, jadranska medvjedica, morski fratar, morski čovjek i Adriana. Veličinom je vrlo sličan običnom tuljanu. Težina im može biti sve do 320 kg , pri čemu su ženke nešto manje i lakše. Tijelo im je zbijeno i pokriveno kratkom dlakom, s gornje strane tamnosmeđom ili sivkastom, s donje znatno svijetlije, a može biti i potpuno bijela.