Jadransko more jedno je od najčišćih mora na svijetu. More je vrlo modre boje koje privlači turiste. Vrlo je bitno očuvanje mora od onečišćenja, ne samo zbog turista, već i života u moru.U moru prebivaju mnoge vrste raznih životinja i biljaka. Također ima predivnih kupališta i gradova na obalama Jadrana. Na Jadranskom moru ima mnogo otoka, što znači da Hrvatska ima vrlo razvedenu obalu.
Sjeverni se Jadran, zbog različitih specifičnih utjecaja, smatra jednim od najproduktivnijih područja u Sredozemnome moru.
Prema grubim procjenama, u Jadranskome je moru do sada nađeno između 6000 i 7000 biljnih i životinjskih vrsta. Velik broj skupina, posebice beskralježnjaka, nedostatno je istražen. Životinjski i biljni svijet današnjega Jadrana posljedica je mnogobrojnih geoloških, geografskih, klimatskih i bioloških utjecaja koji su u prošlosti Zemlje sudjelovali u stvaranju Jadranskoga mora. Podrijetlom je iz prastaroga mora Tetis, koje je u razdoblju od paleozoika do tercijara imalo izrazito tropske značajke.
Tijekom hladnijega razdoblja, u drugoj polovici tercijara, u Sredozemnome su moru nestale mnoge tropske biljne i životinjske vrste, a uselile su se mnoge vrste iz sjevernijih (borealnih) krajeva.
Malobrojni predstavnici mora Tetis i borealnih doseljenika održali su se kao sadašnji (recentni) trop. i borealni oblici. Danas se u Jadranskome moru prepoznaje pet florističkih i faunističkih elemenata: tropski, borealni, sredozemno-atlantski, isključivo sredozemni i endemsko jadranski. Tropski su elementi npr. alge Halimeda tuna i Hypnaea musciformis te ribe tunj, sabljan, vladika arbanaška i poletuša. Borealni elementi neke su vrste iz rodova Raja, Mustelus, Scyliorhinus, Salmo, Belone i Pleuronectes te škamp.
Sredozemno-atlantski elementi najbrojniji su i u njih pripadaju alge Codium bursa i Flabelia petiolata, životinje morsko pero, jastog, dagnja i obični trp te ribe srdela, brgljun i girice. Isključivo su sredozemni elementi alge Lithophyllum tortuosum i Acetabularia mediterranea, životinje crveni koralj, velika rakovica, jakobova kapica, prstac i periska, sredozemna dlakavica te neke ribe.
Unatoč florističkoj i faunističkoj sličnosti sa Sredozemnim morem, u Jadranu su se, zbog njegova posebnog izoliranoga položaja, razvile i endemične vrste: alge Cystoseira spicata i jadranski bračić, a od riba glavoči Chromogobius zebratus zebratus, Corcyrogobius liechtensteini,Pomatoschistus canestrini i Speleogobius trigloides, šilo i jesetra. Sredozemne endeme nalazimo ugl. u juž. Jadranu, a prema sjeveru prevladavaju jadranski endemi.
Jadransko more 